Možeš li da zamisliš da igrajući svoju omiljenu igricu dobiješ poziv za posao?

Upravo to su doživeli korisnici Facebook-a nakon što su odigrali igricu pod nazivom „My Marriott Hotel”.

Naime, kompanija Marriott je kreirala igricu u kojoj su igrači bili u ulozi menadžera hotela. Njihovi zadaci su bili da upravljaju budžetom, zapošljavaju i obučavaju osoblje, vode računa o zadovoljstvu gostiju – na osnovu čega su dobijali poene. Najuspešniji igrači su dobili priliku da se prijave za stvarne pozicije u kompaniji.

Malo drugačiji pristup, imala je kompanija Unilever. Oni su kandidate koji su već prošli prvi krug selekcije – popunjavanje prijave za posao, pozivali u sledeći krug – igranje različitih igrica za procenu veština rešavanja problema, rada pod pritiskom, pažnje i emocionalne inteligencije. Najbolje od njih su, zatim, pozvali na video intervju.

Prethodna dva primera nisu izolovani slučajevi. Brojne kompanije koriste ovu inovativnu strategiju, poznatu kao gejmifikacija regrutacije i selekcije.

Šta je uopšte gejmifikacija?

Gejmifikacija predstavlja uključivanje elemenata igrica (poena, pravila, nivoa…) u različite životne domene – posao, obrazovanje, zdravstvo… Shodno tome, gejmifikovane regrutacija i selekcija predstavljaju primenu igrica u procesu privlačenja i procene kandidata za posao.

Koje su prednosti ovog tipa regrutacije i selekcije?

  • Omogućava kompaniji da se istakne u odnosu na konkurenciju
  • Pruža objektivniju procenu različitih sposobnosti kandidata (sposobnost odlučivanja, analiziranja, rešavanja problema…)
  • Daje kandidatima jasniju sliku posla
  • Zbog svoje interaktivne prirode, motiviše kandidate da se prijave za posao
  • Igranje igrica kandidatima može biti zanimljivije i manje stresno od klasične procene

Istraživači u ovoj oblasti su pružili nekoliko smernica za primenu igrica u procesu regrutacije i selekcije kako bi se postiglo zadovoljstvo kandidata. Prema njima, igrica treba da bude osmišljena tako da:

  • kandidat oseća da zna da je igra – treba da sadrži realistične izazove, odnosno da bude umereno teška,
  • kandidat oseća da može samostalno da donosi odluke igrajući je,
  • bude laka za korišćenje – to se može postići davanjem uputstva i intuitivnim interfejsom,
  • je kandidat doživljava kao korisnu – igrica treba da odražava stvarne zadatke na određenoj poziciji, tj. da omogućava pokazivanje bitnih veština za tu poziciju.

Kada su ovi kriterijumi ispunjeni, kandidati su zadovoljniji procesom regrutacije i selekcije, kompanija im je privlačnija i spremniji su da je preporuče drugim ljudima.

Uprkos brojnim prednostima, jedna od najvećih mana ovog tipa regrutacije i selekcije ogleda se u činjenici da igrice nisu svim ljudima ”poznat teren”. Drugim rečima, ostvaren nizak rezultat u igrici ne znači nužno da kandidat ne poseduje veštine potrebne za određenu poziciju. On jednostavno možda nema dovoljno iskustva u takvom tipu aktivnosti. Zbog toga bi igrice trebalo koristiti u kombinaciji sa drugim metodama procene kandidata.

Šta ti misliš? Da li bi se prijavio/la na oglas za posao kompanije koja koristi igrice za procenu kandidata? 💬

Ostale teme na blogu

Menadžeri kao religiozni fanatici – kako nastaju božje zapovesti u kompaniji

Upravljanje kompanijom često liči na vođenje religijske zajednice. To otprilike izgleda ovako. Na vrhu imamo…

Pročitaj više

Multitasking

Multitasking podrazumeva rad na dva ili više zadataka istovremeno, prebacivanje napred – nazad sa jedne…

Pročitaj više

Ljudi nisu racionalna bića… I to je OK!

Jedan od mojih omiljenih projekata, a koji redovno radim svakog leta od 2004. godine, je…

Pročitaj više

Da li testiranje smanjuje pristrasnost u procesu zapošljavanja?

Kao što to obično biva, istina je negde između – da i ne. Zaključivanje o…

Pročitaj više

Svetski dan knjige

Kada su me zamolili da povodom Svetskog dana knjige i autorskih prava, sa velikom radošću…

Pročitaj više

Moćno oružje – ciljevi

Umemo li da ga koristimo?

Pročitaj više

To nije u opisu mog radnog mesta, ali ću ipak uraditi!

Fenomen prosocijalnog ponašanja na radu

Pročitaj više

Da li je moguća harmonija poslovnog i privatnog života?

Pročitaj više

Asertivni ples kroz tri koraka i malo više pitanja

Pročitaj više

Koliko kompaniju koštaju lični problemi zaposlenih?

Pročitaj više